• +381 (0) 21 6 350 960

Katalog Ponude

Poslednja obnova sadržaja: 28. Mart 2024.

VAŽNO:

Podaci na našoj web stranici su informativnog karaktera.

Zvanični su samo štampani programi putovanja sa cenovnikom, koji su sastavni deo ugovora o putovanju i dostupni su Vam u našoj agenciji.

ON LINE - ZA SUBAGENTE

Najnoviji cenovnici i tabele polazaka po paketima

Cenovnike možete skinuti u formatu
Adobe Acrobat

Divcibare

Na samo 110 km od Beograda i 170km od Novog Sada nalazi se Divčibare.

Divčibare su planinsko polje koje leži na nadmorskoj visini od 980 m i prostire se od Crnog vrha, Paljbe, Golupca do Velikog brda. Nalaze se u centralnom delu Maljena, 38 km jugoistočno od Valjeva. Visovi koji okružuju Divčibare pored toga što ih štite od vetrova, predstavljaju mesta sa kojih se pruža izvanredan vidik ne samo na delove masiva Maljena i njegovu bližu okolinu, već i na neke udaljene krajeve Srbije. Valjevske planine Medvednik, Jablanik, Povlen, Maljen spadaju u rudne planine i one su Eavršni masiv Dinarskog planinskog sistema u severozapadnoj Srbiji.

Zahvaljujućem dobrom geografskom položaju Divčibare imaju blagu i prijatnu planinsku klimu.  Srednja temperatura je oko 18 stepeni, a jesen je toplija od proleća. U toku zime Divčibare uglavnom obiluju snegom 4 puna meseca. Do njih dopiru vazdušne mase iz Mediterana i sukobljavaju se sa vazdušnim masama Karpata i Panonske nizije, čime se može objasniti prisustvo joda u vazduhu.
Na osnovu posmatranja klime u jednom dužem periodu od strane Klimatološkog instituta Srbije iz Beograda 1963. godine Divčibare je proglašeno za "Klimatsko lečilište".
Zahvaljujući ruži vetrova Divčibare su jedinstvena vazdušna banja u kojoj se ljudski organizam oporavlja četiri puta brže od kardiovaskularnih oboljenja, plućnih bolesti i oboljenja krvi.

Divčibare obiluju izvorima rečica i potoka, kao što su Bukovska reka, Crna reka, Kozlica, Krčmarska reka, Manastirica i Paklenica, Bela i Crna Kamenica. Posebno je interesantna reka Manastirica, koja izvire pod Kraljevim stolom (1103 m) i koja u svom gornjem  toku pravi vrlo lep vodopad po imenu Skakalo. Teren na kom se nalazi ovaj impresivan planiski vodopad, visine 20 metara, nije dovoljno pristupačan, te se ne nalazi na mapi divčibarskih pešačkih staza.  Vode Crne reke teku preko stena koje su skoro crne boje kroz tamnu šumu pa s pravom nosi naziv Crna reka. Posebna atrakcija ove planinske rečice su vodopadi koji su visine 5 - 10 metara. 

Pored reka i potoka divčibarski predeo obiluje i mnogim izvorima. Izvor Žujan je neobičan jer se ne nalazi, kao većina izvora u nekoj jaruzi ili ispod stene već u prostranoj močvarnoj livadi. Osim ovog izvora ne treba zaboraviti ni Hajdučku česmu na visu Čubrica, kao ni izvor Studenac. Voda ovog vrela je jako hladna, pa se zato vrlo opravdano naziva Studenac. Iz pukotine odakle izvire voda struji hladan vazduh, pa se s pravom pretpostavlja da iza izvora postoji čitav pećinski sistem koji do sada nije ispitan.

Divčibare su poznate po livadama sa lepom mekom travom i četinarskim šumama. Četinarske šume su od najvećeg značaja, te se najčešće javljaju beli i crni bor, jele, smrča, u nešto manjem broju kleka i planinski bor. Od listopadnog drveća su najznačajniji bukva i breza, koje obrazuju šume, bilo same, bilo u zajednici sa četinarima. Na Divčibarama su zastupljene sledeće vrste: crni i beli jasen, hrast, cer, obična leska, jasika, javor. Divčibare su veći deo godine u cveću.

Kada u martu počne sneg da se topi iz njega se javljaju jeremičak, vresak, šafran. Krajem aprila i početkom maja javlja se najlepši cvet planine - narcis. Od meseca juna, kada su livadske trave dobile pun rast, livade Divčibara predstavljaju prekrasan ćilim, satkan od cvetova najlepših boja. U tom šarenilu raznog cveća u mesecu julu javlja se lincura, lekovita biljka, sa većim brojem krasnih žutih cvetova. Posebna karakteristika visoravni je velika zastupljenost šumskih plodova koji se koriste u ljudskoj ishrani: šumskih jagoda, divljih malina i kupina, borovnica i mnogobrojnih vrsta jestivih gljiva.